Juraj Dalmatinac
Radi se o periodu kada je već bio poznati umjetnik, a na temelju radova u domovini može se zaključiti kako je radio u radionici kipara Giovannija i Bartolomea Bona čiji je bio suradnik na izradi kipova i ukrasa na “Porta della Carta”. Kao samostalan rad pripisuje mu se reljef Sv. Marka u luneti portala “Scuole di San Marco”
Nakon toga slijedi period kada Juraj usvaja stil kićene gotike, uz koju još uključuje elemente novoga stila poznatog kao toskanska renesansa, zbog čega je bio poznat kao predstavnik mješovitog gotičko-renesansnog stila, koji obilježava regionalnu umjetnost Dalmacije i to u drugoj polovici XV. i početka XVI. stoljeća. U Dalmaciji djeluje kao graditelj i kipar, a u Šibenik je zapravo pozvan da nastavi gradnju katedrale započete 1431. godine u stilu venecijanske gotike.
Poznato je kako je dolazak u Šibenik značio puno, a njegovom koncepcijom istočnog dijela crkve katedrala je dobila monumentalan oblik. Apside je započeo zidati 1443. kako je zabilježeno na svečanome natpisu. Na frizu koji teče oko apsida isklesao je sedamdeset i jednu ljudsku glavu, zatim galeriju realističkih portreta i naravno tipova ljudi, zatim volumenom i detaljima precizno definirana karaktera i izraza.
Paralelno s radovima na šibenskoj katedrali, Juraj preuzima i poslove u drugim dalmatinskim i talijanskim gradovima. Tada 1444. počinje raditi na uređenju svetišta nad svodovima u franjevačkoj crkvi, od čega su ostale sačuvane samo dvije karakteristično ukrašene konzole, a 1450. rekonstruira biskupsku palaču. U periodu od 1446. – 1448. gradi kapelu Sv. Arnira uz predromaničku crkvu crkvu Sv. Eufemije u sklopu samostana benediktinki.
Među njegove radove svakako treba ubrojiti Šibensku katedralu Sv. Jakova, odnosno 72 kamene glave koje okružuju apside, zatim portal crkve Svetog Frane u Anconi, oltar bl. Arnira u župnoj crkvi u Kaštel Lukšiću.
Poznato je kako je dolazak u Šibenik značio puno, a njegovom koncepcijom istočnog dijela crkve katedrala je dobila monumentalan oblik. Apside je započeo zidati 1443. kako je zabilježeno na svečanome natpisu. Na frizu koji teče oko apsida isklesao je sedamdeset i jednu ljudsku glavu, zatim galeriju realističkih portreta i naravno tipova ljudi, zatim volumenom i detaljima precizno definirana karaktera i izraza.
Paralelno s radovima na šibenskoj katedrali, Juraj preuzima i poslove u drugim dalmatinskim i talijanskim gradovima. Tada 1444. počinje raditi na uređenju svetišta nad svodovima u franjevačkoj crkvi, od čega su ostale sačuvane samo dvije karakteristično ukrašene konzole, a 1450. rekonstruira biskupsku palaču. U periodu od 1446. – 1448. gradi kapelu Sv. Arnira uz predromaničku crkvu crkvu Sv. Eufemije u sklopu samostana benediktinki.
Među njegove radove svakako treba ubrojiti Šibensku katedralu Sv. Jakova, odnosno 72 kamene glave koje okružuju apside, zatim portal crkve Svetog Frane u Anconi, oltar bl. Arnira u župnoj crkvi u Kaštel Lukšiću.