Nikola Kopernik

Nikola Kopernik
Bitno je spomenuti kako su tada te teze bile prihvaćene u naučnim krugovima, što je ujedno uzrokovalo uzbunu u crkvenim krugovima, stoga je papa 1616. zabranio ovo djelo, odnosno stavio ga je na index, sve do 1822. Osim crkve odbacivao ga je nemali broj naučnika tog vremena zbog korelacije s mjerenjima koja nije bila bolja od geocentričnog ili Ptolomejeva sistema.
Nikola Kopernik rodio se 19. veljače, 1473. u Torunu u Poljskoj u obitelji bogatog trgovca kojeg je nakon očeve smrti odgajao ujak, koji mu je uspio omogućiti da se upiše na Sveučilište u Krakowu, koje je posebice tada bilo poznato po svom programu iz matematike, filozofije i astronomije. To je potaknulo Kopernika da nastavi svoje studiranje u Bologni, medicinu u Padovi i pravo na Sveučilištu u Ferrariju s kojeg je otišao s doktoratom iz kanonskog prava.

Ubrzo nakon završetka svog prije svega bogatog školovanja, nakon povratka u Poljsku gdje je zbog ujakovog utjecaja izabran za kanonika crkve gdje je vrlo predano izvršavao svoje svećeničke dužnosti, ali je istovremeno radio u medicini te napisao raspravu o monetarnoj reformi i posvetio pažnju području koje ga je sve više počelo zanimati, naravno astronomiji.

U tom je periodu do svibnja 1514. napisao prvu skicu “De revolutionibus orbium coelestium” (O Revoluciji Nebeskih Sfera), djelo koje je dovelo u pitanje geocentričnu kozmologiju koja je bila dogmatično prihvaćena još od samog Aristotela. Tada je Kopernik iznio da se Zemlja okreće oko Sunca zajedno s drugim planetima.

U središtu tada već radikalne reorganizacije svemira, Kopernik se ipak držao starih aristotelovih doktrina koje su se nadovezivale na doktrinu čvrstih nebeskih sfera i kružnog kretanja nebeskih tijela. Sa značajnim izmjenama priklonio se ptolomejskom prikazu planetarnog kretanja kompliciranom kombinacijom krugova poznatijih kao epiciklidi.

Umro je 24. svibnja 1543.