Boris Jeljcin
Naime 29. svibnja 1990. izabran je za predsjednika Vrhovnog vijeća Rusije, a 12. lipnja 1991. biva izabran za predsjednika Ruske Sovjetske Federativne Socijalističke republike.
Osvojio je 57 % glasova te postao drugi demokratski vođa Rusije u povijesti. Nakon ostavke Mihaila Gorbačova i konačnog raspada Sovjetskog Saveza, 25. prosinca 1991. godine Jeljcin je ostao na dužnosti kao predsjednik Ruske Federacije. Na izborima 1996. godine ponovno je bio odabran za predsjednika kada je pobijedio Zyuganova Gennadyja iz Komunističke partije. Međutim zbog krize koja ja nastupila u samoj Rusiji Jeljcin se nikada nije u potpunosti politički oporavio.
U njegovo je vrijeme obilježena korupcija, inflacija, gospodarski kolaps i drugi društveni problemi koji su itekako utjecali na Rusiju i druge bivše članice SSSR-a. Iako je obećao da će transformirati gospodarstvo te provesti ekonomsku šok terapiju, ništa od toga nije učinio. U prvih nekoliko godina njegovog predsjedovanja mnogi od njegovih pristaša okrenuli su se protiv njega. Na dan 31. prosinca 1999. godine Jeljcin je na iznenađenje mnogih podnio ostavku, ostavljajući predsjedništvo u rukama svog izabranog nasljednika tada premijera, Vladimira Putina.
Boris Jeljcin rodio se 1. veljače 1931. godine u selu Butka. Nedugo nakon njegova rođenja cijela obitelj seli zbog toga što je njegov otac dobio posao na gradilištu. Borisov otac Nikolaj bio je optužen za protu-sovjetsku uznemirenost te je zbog toga neko vrijeme bio na prisilnom radu. Boris je pohađao Srednju školu Puškin gdje je najviše bio sklon sportu, posebno skijanju, gimnastici, odbojci, atletici, boksu i hrvanju. Tada je ostao bez palca i kažiprsta na lijevoj ruci kada se s prijateljima ušuljao u skladište Crvene armije gdje je ukrao nekoliko granata koje je pokušao rastaviti. Godine 1955. diplomirao je na Sveučilištu u Sverdlovsku. Godine 1963. postao je glavni inženjer, a samo dvije godine kasnije voditelj Sverdlovk kuće.
Umro je 23. travnja 2007. godine.
U njegovo je vrijeme obilježena korupcija, inflacija, gospodarski kolaps i drugi društveni problemi koji su itekako utjecali na Rusiju i druge bivše članice SSSR-a. Iako je obećao da će transformirati gospodarstvo te provesti ekonomsku šok terapiju, ništa od toga nije učinio. U prvih nekoliko godina njegovog predsjedovanja mnogi od njegovih pristaša okrenuli su se protiv njega. Na dan 31. prosinca 1999. godine Jeljcin je na iznenađenje mnogih podnio ostavku, ostavljajući predsjedništvo u rukama svog izabranog nasljednika tada premijera, Vladimira Putina.
Boris Jeljcin rodio se 1. veljače 1931. godine u selu Butka. Nedugo nakon njegova rođenja cijela obitelj seli zbog toga što je njegov otac dobio posao na gradilištu. Borisov otac Nikolaj bio je optužen za protu-sovjetsku uznemirenost te je zbog toga neko vrijeme bio na prisilnom radu. Boris je pohađao Srednju školu Puškin gdje je najviše bio sklon sportu, posebno skijanju, gimnastici, odbojci, atletici, boksu i hrvanju. Tada je ostao bez palca i kažiprsta na lijevoj ruci kada se s prijateljima ušuljao u skladište Crvene armije gdje je ukrao nekoliko granata koje je pokušao rastaviti. Godine 1955. diplomirao je na Sveučilištu u Sverdlovsku. Godine 1963. postao je glavni inženjer, a samo dvije godine kasnije voditelj Sverdlovk kuće.
Umro je 23. travnja 2007. godine.