Jakov Gotovac
Jakov Gotovac rodio se 10.10.1895. godine u Splitu, a svoje školovanje započeo je u Splitu i Zagrebu, gdje je glazbu učio kod Antuna Dobronića i Josipa Hatzea. Možemo reći kako je još od malih nogu pokazao svoje sklonosti prema glazbenom stvaralaštvu, tako da je jako brzo počeo usmjeravati svoj život prema glazbenom stvaralaštvu.
Svoju karijeru započeo je organizirajući orkestralnu i zborsku sekciju filharmonijskog društva u Šibeniku, a djelovao je od 1923. do 1958. godine kao operni dirigent u Zagrebu, a isto tako vodio je pjevačka društva Mladost, Mladost-Balkan i Jug, a nakon Drugog svjetskog rata tu su ulogu preuzeli Pavao Markovac i Vladimir Nazor.
Osim što je bio skladatelj poznato je kako se Gotovac bavio i skladanjem, a kao skladatelj bio je pripadnik nacionalnog glazbenog smjera za čija je vokalna djela često uzimao narodne tekstove. Isto tako u njegovim orkestralnim djelima učestali su elementi glazbenog folklora. Među sadržajnim motivima Gotovčevih djela, ističu se ljubavna lirika i humor. Poznato je kako je unutar svog bogatog stvaralačkog života dobio nagradu za životno djelo Vladimir Nazor kao i nagradu AVNOJ-a.
Vrhunci njegovog prvog stvaralačkog razdoblja su narodni obred “Koleda” i “Simfonijsko kolo”, a tu su još scenska glazba koju je radio za Gundulićevu “Dubravku” i romantičnu narodnu operu “Morana”.
Idućom etapom u njegovom stvaralačkom opusu smatra se njegova komična narodna opera “Ero s onoga svijeta”, koja je obišla preko 80 europskih muzičkih pozornica, a izvođena je na devet jezika.
U književnom libretu Milana Begovića, Gotovac je našao izvrsnu podlogu na kojoj se slobodno mogao prepustiti svojim sklonostima za komiku i humor. Među njegova djela možemo spomenuti: “Orači”, “Guslar”, “Dinarka”, “Bunjevačke igre”, “Simfonijsko kolo op. 12”, “Pjesma i ples s Balkana op. 16”.
Umro je 16.10.1982. godine u Zagrebu.
Osim što je bio skladatelj poznato je kako se Gotovac bavio i skladanjem, a kao skladatelj bio je pripadnik nacionalnog glazbenog smjera za čija je vokalna djela često uzimao narodne tekstove. Isto tako u njegovim orkestralnim djelima učestali su elementi glazbenog folklora. Među sadržajnim motivima Gotovčevih djela, ističu se ljubavna lirika i humor. Poznato je kako je unutar svog bogatog stvaralačkog života dobio nagradu za životno djelo Vladimir Nazor kao i nagradu AVNOJ-a.
Vrhunci njegovog prvog stvaralačkog razdoblja su narodni obred “Koleda” i “Simfonijsko kolo”, a tu su još scenska glazba koju je radio za Gundulićevu “Dubravku” i romantičnu narodnu operu “Morana”.
Idućom etapom u njegovom stvaralačkom opusu smatra se njegova komična narodna opera “Ero s onoga svijeta”, koja je obišla preko 80 europskih muzičkih pozornica, a izvođena je na devet jezika.
U književnom libretu Milana Begovića, Gotovac je našao izvrsnu podlogu na kojoj se slobodno mogao prepustiti svojim sklonostima za komiku i humor. Među njegova djela možemo spomenuti: “Orači”, “Guslar”, “Dinarka”, “Bunjevačke igre”, “Simfonijsko kolo op. 12”, “Pjesma i ples s Balkana op. 16”.
Umro je 16.10.1982. godine u Zagrebu.