Josip Juraj Strossmayer
Svoje školovanje započeo je u rodnom Osijeku, a nakon što je završio gimnaziju, počeo je studirati teologiju u katoličkom sjemeništu u Đakovu, nakon čega je pohađao visoko sjemenište u Budimpešti gdje je postao doktor filozofije s 20 godina. Uskoro nakon toga neko će vrijeme boraviti u Petrovaradinu kao vikar, a 1840. odlazi u Augustineum gdje postaje doktor i profesor kanonskog prava na bečkom Sveučilištu.
Na prijedlog bana Josipa Jelačića imenovan je 18. studenog 1849. godine đakovačkim biskupom. Kao biskup J.J. Strossmayer naslijedio je golema imanja đakovačke biskupije, koja je iskoristio za svoje mecenatske priloge i darove na kulturnom i prosvjetnom polju. Najveću mecenatsku aktivnost Strossmayer je razvio u vrijeme najžešćih političkih borba u Hrvatskoj. To je bilo razdoblje između 1860. i 1873., kada nakon Luksemburškog manifesta cara Franje Josipa I. o liberalizaciji društvenog života, traži samostalnost Hrvatske i ujedinjenje svih njezinih dijelova.
Njegov kulturni rad očitovao se u tome što je dao izgraditi katedralu u Đakovu, zgradu HAZU. Poznat je i po tome što je darovao Akademiji zbirku slika starih majstora. Pomagao je radu hrvatskih škola i knjižnica, čitaonica, rad na rječniku, podržavao je Hrvatsko-slavonsko akademijino izdanje. Zalagao se za ostvarenje nacionalnih interesa . Kao što vidimo Strossmayer je dosta doprinjeo razvoju kulturne scene u Hrvatskoj, gdje se isto tako borio za boljitak svih Hrvata, a moramo spomenuti kako je ostao poznat kao utemeljitelj središnjih hrvatskih znanstvenih i kulturnih institucija.
Preminuo je 8. travnja 1905. godine u Osijeku. Poznato je kako danas mnoge ulice i trgovi nose njegovo ime, a Sveučilište u Osijeku nazvano je njegovim imenom kao i jedna od dviju najvećih ulica. Koliko je bio cijenjen u Hrvatskoj, toliko i izvan granica, a tome najbolje svjedoči jedan trg u Pragu koji nosi njegovo ime.
Njegov kulturni rad očitovao se u tome što je dao izgraditi katedralu u Đakovu, zgradu HAZU. Poznat je i po tome što je darovao Akademiji zbirku slika starih majstora. Pomagao je radu hrvatskih škola i knjižnica, čitaonica, rad na rječniku, podržavao je Hrvatsko-slavonsko akademijino izdanje. Zalagao se za ostvarenje nacionalnih interesa . Kao što vidimo Strossmayer je dosta doprinjeo razvoju kulturne scene u Hrvatskoj, gdje se isto tako borio za boljitak svih Hrvata, a moramo spomenuti kako je ostao poznat kao utemeljitelj središnjih hrvatskih znanstvenih i kulturnih institucija.
Preminuo je 8. travnja 1905. godine u Osijeku. Poznato je kako danas mnoge ulice i trgovi nose njegovo ime, a Sveučilište u Osijeku nazvano je njegovim imenom kao i jedna od dviju najvećih ulica. Koliko je bio cijenjen u Hrvatskoj, toliko i izvan granica, a tome najbolje svjedoči jedan trg u Pragu koji nosi njegovo ime.