Slavko Kolar
Slavko Kolar rodio se 1. studenog 1891. godine u Palešniku kod Garešnice u obitelji gdje je otac radio kao učitelj zbog čega su često morali mijenjati mjesto boravka, jer je takva bila struka. Baš zbog toga Slavko je u Garešnici završio prvi razred pučke škole, a 1902. godine Kolarovi se opet sele i to u Čazmu gdje je Slavko uspio završiti pučku školu. Čazmu je napustio 1902. godine kako bi upisao bjelovarsku gimnaziju.
Nakon gimnazije uspio je završiti Više gospodarsko učilište u Križevcima nakon čega se dosta brzo zaposlio. Naime kao agronom radio je u Božjakovini i Petrinji, a od 1915. do 1919. bio je vježbenik kod Kraljevske zemaljske vlade u Zagrebu nakon čega je bio upućen u Francusku na specijalizaciju. Za vrijeme Banovine Hrvatske radio je kao Odjelni predstojnik za seljačko gospodarstvo u Zagrebu.
Osim tih poslova kao što smo rekli na početku Slavko je bio poznat i kao književnik koji je inspiraciju za svoja djela nalazio u brojnim društvenim zbivanjima oko njega. Možemo reći kako je Slavko u svoja djela unosio elemente humora i stila u vrijeme kada je malo pisaca pisalo na taj način. Cjelokupno književno stvaranje bilo je prožeto isključivo kategorijama humora i satire.
Kolar se dakle od drugih književnika razlikao sasvim drugačijim pristupom gdje se tematika njegovih pripovjedaka u potpunosti uklapala u najznačajnije tijekove hrvatske književnosti tridesetih godina. Među njegova djela možemo ubrojiti 47 pripovjedaka, 6 kazališnih djela, 4 filmska scenarija, 1 televizijski scenarij, 12 autobiografskih fragmenata, 10 dječjih pripovjedaka, 8 agronomskih stručnih radova te 30 intervjua, izjava i polemičkih priloga.
Osim tih poslova kao što smo rekli na početku Slavko je bio poznat i kao književnik koji je inspiraciju za svoja djela nalazio u brojnim društvenim zbivanjima oko njega. Možemo reći kako je Slavko u svoja djela unosio elemente humora i stila u vrijeme kada je malo pisaca pisalo na taj način. Cjelokupno književno stvaranje bilo je prožeto isključivo kategorijama humora i satire.
Kolar se dakle od drugih književnika razlikao sasvim drugačijim pristupom gdje se tematika njegovih pripovjedaka u potpunosti uklapala u najznačajnije tijekove hrvatske književnosti tridesetih godina. Među njegova djela možemo ubrojiti 47 pripovjedaka, 6 kazališnih djela, 4 filmska scenarija, 1 televizijski scenarij, 12 autobiografskih fragmenata, 10 dječjih pripovjedaka, 8 agronomskih stručnih radova te 30 intervjua, izjava i polemičkih priloga.