Vlado Gotovac

Vlado Gotovac
Prvi svoj rad obajvio je 1952., a od 1955. do uhićenja 1972. Gotovac je bio zaposlen kao novinar i urednik Redakcije kulture i drame na Radioteleviziji Zagreb. Bio je glavni urednik Hrvatskog tjednika za vrijeme Hrvatskog proljeća, a kao jedan od sudionika osuđen je na četiri godine zatvora i tri godine gubitka građanskih prava, kao i prava zaposlenja u državnoj službi, prava na objavljivanje i zabranu javnog nastupa.
U novije vrijeme, u devedesetima neko je vrijeme radio na Hrvatskoj radioteleviziji kao savjetnik direktora, već je 1992. definitivno ušao u politiku kad je kao kandidat HSLS-a ušao u Hrvatski sabor.

Već 1996 biva izabran za predsjednika te stranke kada vrlo brzo dolazi do trzavica između njega i Budiše koji je htio HSLS približiti HDZ-u. Gotovac je napustio stranku i osnovao Liberalnu stranku, čiji je bio čelnik.

Vlado Gotovac rodio se 18. rujna 1930, a osnovnu je školu pohađao u Prnjavoru, Župi Biokovskoj i Lovreću, dok je gimnaziju pohađao u Imotskom i Zagrebu gdje je maturirao na Klasičnoj gimnaziji.

Diplomirao je filozofiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Svi oni koji su ga slušali, ali i poznavali, bili su svjesni činjenice kako se radi o odličnom, neponovljivom govorniku, što je više puta pokazao bilo na izbornim skupovima, ili na govornici u saboru kada se borio za načela svoje stranke i onog što je mislio da je ispravno. Najpoznatiji je sigurno po govoru na Krešimirovu trgu u Zgrebu ispred tadašnje zgrade Komande V. vojne oblasti Vojnog suda u Zagrebu 30. kolovoza 1991. povodom prosvjeda majki vojnika koji su silom tada bili zadržani u JNA. Bila su to teška vremena, a normalnih i racionalnih ljudi kao što je bio Gotovac je zasigurno nedostajalo.

Umro je 7. prosinca 2000. godine.

Slične biografije