Ivan Gundulić
Ivan Gundulić rodio se u Dubrovniku 8. siječnja 1589. godine kao najstariji sin Frana Gundulića i Džive Gradić. Obitelj Gundulićevih poznata je još iz 13. stoljeća kada je veći dio obitelji bio pripadnik aristokracije, gdje su obavljali različite državno - administrativne poslove u Dubrovniku i okolici.
Svoje školovanje započeo je u rodnom Dubrovniku, gdje su mu učitelji bili Toskanac Camillo Camilli te svećenik Petar Palikuća, poznat po tome što je na hrvatski preveo “Život Karla Borromea”. Nakon završetka svog školovanja, 1608. postaje članom Velikog vijeća. Nastavljajući tradiciju svoje obitelji, obavlja više državno-administrativnih službi u Dubrovniku, kada je dva puta bio knez u Konavlima gdje je uglavnom obavljao pravničke poslove.
Svoj književni opus Gundulić je započeo pisanjem drama u stihu i pjesama. U predgovoru svoje prve tiskane knjige “Pjesmi pokorne kralja Davida” svoja mladenačka djela naziva “porodom od tmine”, jer im je prvenstvena namjera bila zabava, odnosno može se reći kako ta djela nisu odgovarala protureformacijskoj poetici i ideologiji. Od njegovih dramskih djela sačuvane su “Arijadna”, “Prozerpina ugrabljena od Plutona”, “Dijana” i “Armida”.
Smatra se kako su Gundulićeve drame uglavnom bili prijevodi s talijanskoga ili scenske adaptacije pripovjednih djela, koje su obrađivale poznate mitološke i književne teme te uključivale glazbu, balet i bogatu scenografiju. U Gundulićevu sačuvanom dramskom opusu odražava se promjena tematike talijanskog libreta.
Većina je tvrdila kako je živio dosta povučeno, a svoj je život završio u Dubrovniku gdje je nakon dvotjedne bolesti umro od upale porebrice i to u dobi od svega 49 godina, stoga nije imao priliku biti izabran za kneza Dubrovačke Republike, jer knez nije smio biti mlađi od 50 godina.
Svoj književni opus Gundulić je započeo pisanjem drama u stihu i pjesama. U predgovoru svoje prve tiskane knjige “Pjesmi pokorne kralja Davida” svoja mladenačka djela naziva “porodom od tmine”, jer im je prvenstvena namjera bila zabava, odnosno može se reći kako ta djela nisu odgovarala protureformacijskoj poetici i ideologiji. Od njegovih dramskih djela sačuvane su “Arijadna”, “Prozerpina ugrabljena od Plutona”, “Dijana” i “Armida”.
Smatra se kako su Gundulićeve drame uglavnom bili prijevodi s talijanskoga ili scenske adaptacije pripovjednih djela, koje su obrađivale poznate mitološke i književne teme te uključivale glazbu, balet i bogatu scenografiju. U Gundulićevu sačuvanom dramskom opusu odražava se promjena tematike talijanskog libreta.
Većina je tvrdila kako je živio dosta povučeno, a svoj je život završio u Dubrovniku gdje je nakon dvotjedne bolesti umro od upale porebrice i to u dobi od svega 49 godina, stoga nije imao priliku biti izabran za kneza Dubrovačke Republike, jer knez nije smio biti mlađi od 50 godina.