Isaac Newton
Naime nakon što je 1666. godine vidio kako jabuka pada na tlo, zapitao se jeli sila koja utječe na predmete što padaju ista kao i ona koja zadržava mjesec u njegovoj putanji. Nako mnogo godina uspio je dokazati svoju teoriju kako zakon gravitacije vrijedi u cijelom svemiru.
Isaac Newton je još u djetinjstvu pokazivao kako nije običan dječak, umjesto da se igrao tipičnim igračkama on je vrijeme provodio konstruirajući mehaničke lutke, fenjere, drveni sat koji se sam navijao, mlin kojeg je pokretao miš te mnogo drugih stvari. Isto tako je konstruirao raznovrsne naprave kojima je zarađivao i svoje prve honorare. Kao što vidimo svoju nadarenost pokazivao je još od malih nogu.
Kao alkemičar Newton je nasotajo otkriti ono što se zove materia prima (prvobitna materija), kako bi imao sve. Kao osoba nije se zadovoljavao samo objašnjenjima i pasivnim promatranjem. Od prvog dana je žudio za samim stvaranjem, za mijenjanjem. Koliko se uživio u svoje teorije svjedoči i nesretni događaj kad je nakon požara koji je zapalio njegov radni kabinet ostao bez nekih rukopisa koji su bili vezanio uz kemiju i to ga je skoro dovelo do toga da je u potpunosti mogao izgubuti razum. Sva sreća pa mu je pomogla nećakinja i to na nagovor Newtonova velika prijatelja Johna Lockea.
Kao što vidimo Isaac Newton je bio poprilično temperamentna osoba koja je sav svoj život ulagala u znanost i ono što je okružuje. Opisivali su ga kao čovjeka duha koji je znao zaboraviti na hranu dokje radio na novom projektu, zatim dugo sjediti u određenom položaju dok bi razmišljao o novoj ideji.
Kroz svoj život doživio je velike počasti i priznanja kao nijedan Englez prije njega, čak mu je francuski kralj Luj XIV nudio mirovinu kao jedinom stranom članu Francuske akademije. No unatoč svemu tome ostao je poprilično skroman, što svjedoči i činjenica njegovih brojnih izjava po kojima se dalo zaključiti kako on smatra da su za velik dio njegovih radova zaslužni znanstvenici koji su bili, postojali prije njega. Umro je u dubokoj starosti u svojoj 84. godini.
Zaniljivo kako se Newton bavio stvarima u dalekoj budućnosti, poznato je da je predvidio kraj svijeta 2060. godine. Naime u pismu iz 1704. godine Isaac Newton stoji kako je jedan dio izračuna o kraju svijeta temeljio na temelju fragmenta iz knjige Danijelove. Newton je zapisao da bi između utemeljenja Svetog Rimskog Carstva Karla Velikog 800. godine i kraja svijeta trebalo proći 1260 godina.
Isaac Newton ostat će poznat po svom djelu Philosophiae Naturalis Principia Mathematica (matematička načela prirodne filozofije) kojim je izmjenio svijet te u kojem je uspio ujediniti istraživanja Galileja i Keplera u jednu teoriju gravitacije i tako uspostavio, odnosno formulirao tri osnovna zakona gibanja. Isaac Newton ostat će zapamćen i po tome što je u mnogo stvari bio ispred svog vremena.
Kao alkemičar Newton je nasotajo otkriti ono što se zove materia prima (prvobitna materija), kako bi imao sve. Kao osoba nije se zadovoljavao samo objašnjenjima i pasivnim promatranjem. Od prvog dana je žudio za samim stvaranjem, za mijenjanjem. Koliko se uživio u svoje teorije svjedoči i nesretni događaj kad je nakon požara koji je zapalio njegov radni kabinet ostao bez nekih rukopisa koji su bili vezanio uz kemiju i to ga je skoro dovelo do toga da je u potpunosti mogao izgubuti razum. Sva sreća pa mu je pomogla nećakinja i to na nagovor Newtonova velika prijatelja Johna Lockea.
Kao što vidimo Isaac Newton je bio poprilično temperamentna osoba koja je sav svoj život ulagala u znanost i ono što je okružuje. Opisivali su ga kao čovjeka duha koji je znao zaboraviti na hranu dokje radio na novom projektu, zatim dugo sjediti u određenom položaju dok bi razmišljao o novoj ideji.
Kroz svoj život doživio je velike počasti i priznanja kao nijedan Englez prije njega, čak mu je francuski kralj Luj XIV nudio mirovinu kao jedinom stranom članu Francuske akademije. No unatoč svemu tome ostao je poprilično skroman, što svjedoči i činjenica njegovih brojnih izjava po kojima se dalo zaključiti kako on smatra da su za velik dio njegovih radova zaslužni znanstvenici koji su bili, postojali prije njega. Umro je u dubokoj starosti u svojoj 84. godini.
Zaniljivo kako se Newton bavio stvarima u dalekoj budućnosti, poznato je da je predvidio kraj svijeta 2060. godine. Naime u pismu iz 1704. godine Isaac Newton stoji kako je jedan dio izračuna o kraju svijeta temeljio na temelju fragmenta iz knjige Danijelove. Newton je zapisao da bi između utemeljenja Svetog Rimskog Carstva Karla Velikog 800. godine i kraja svijeta trebalo proći 1260 godina.
Isaac Newton ostat će poznat po svom djelu Philosophiae Naturalis Principia Mathematica (matematička načela prirodne filozofije) kojim je izmjenio svijet te u kojem je uspio ujediniti istraživanja Galileja i Keplera u jednu teoriju gravitacije i tako uspostavio, odnosno formulirao tri osnovna zakona gibanja. Isaac Newton ostat će zapamćen i po tome što je u mnogo stvari bio ispred svog vremena.