Johannes Gutenberg
Iako je činjenica kako su Kinezi već u 6. stoljeću koristili rezbarene drvene ploče za umnožavanje tekstova, u Europi su se do sredine 15. stoljeća knjige umnožavale prepisivanjem rukom, što je prije svega predstavljao skup i rijedak postupak. Gutenbergov izum omogućio je eksplozivno širenje znanja u tada renesansnoj Europi, koja je očito zastajkivala za istokom.
Gutenberg je rođen 1397. godine u Mainzu kao najmlađi sin trgovca Friela te supruge Else koja je bila kći trgovca. Prema mnogim knjigama nije se moglo skupiti puno podataka o ranijoj fazi života Gutenberga koji je zapravo bio misterija. Pretpostavka je da oko 1430. godine odlazi iz rodnog mjesta Mainza u Strassbourg gdje je vjerojatno ostao sve do 1448. godine.
Tamo se se neko vrijeme bavio bušenjem dragog kamenja i prozvodnjom ogledala, a već 1436. godine posjeduje nekakav tiskarski uređaj kojem je započeo vršiti pokuse. Od 1448. godine nalazi se opet u Mainzu gdje osniva tiskarsku radionicu uz financijsku podršku trgovca Johanna Fusta.
Godine 1455. dovršava svoj prvi tipografski rad, latinsku Bibliju na 1.282 folio stranice u 2 stupca po 42 retka, tiskanu u 100 do 200 primjeraka i to dijelom na pergamentu, a dijelom na papiru. Kako se nije slagao s Faustom već neko vrijeme, nakon sudskog spora ju je izgubio. O daljnjem tiskarskom životu nakon toga postoje samo pretpostavke, ali zna se kako je pred kraj života svoje vrijeme proveo na dvoru kneza izbornika, nadbiskupa Adolfa Nassauskog u Mainzu, gdje je živio od nadarbine. Na tom je mjestu osnovan muzej s izloženim strojem i radionicom.
Umro je 3. veljače 1468. godine.
Tamo se se neko vrijeme bavio bušenjem dragog kamenja i prozvodnjom ogledala, a već 1436. godine posjeduje nekakav tiskarski uređaj kojem je započeo vršiti pokuse. Od 1448. godine nalazi se opet u Mainzu gdje osniva tiskarsku radionicu uz financijsku podršku trgovca Johanna Fusta.
Godine 1455. dovršava svoj prvi tipografski rad, latinsku Bibliju na 1.282 folio stranice u 2 stupca po 42 retka, tiskanu u 100 do 200 primjeraka i to dijelom na pergamentu, a dijelom na papiru. Kako se nije slagao s Faustom već neko vrijeme, nakon sudskog spora ju je izgubio. O daljnjem tiskarskom životu nakon toga postoje samo pretpostavke, ali zna se kako je pred kraj života svoje vrijeme proveo na dvoru kneza izbornika, nadbiskupa Adolfa Nassauskog u Mainzu, gdje je živio od nadarbine. Na tom je mjestu osnovan muzej s izloženim strojem i radionicom.
Umro je 3. veljače 1468. godine.