Alexander Sergeyevich Pushkin
Pushkin je bio književnik koji se cijelo vrijeme trudio biti drugačiji, ne podilaziti pravilima. Bio je književnik koji je napravio svoj stil koji je bio kombinacija satire, romantike i naravno drame. U svojoj bogatoj karijeri objavio je velik broj djela, a poznato je kako je od 1817. do 1820. njegova politička aktivnost utjecala na njegove radove. Tada je napisao “Oda slobodi” zbog čega je otjeran u progonstvo. Od njegovih djela treba izdvojiti: "Borisa Godunova", "Evgenija Onjegina", "Česmu Bahčisaraju" te "Cigane".
Pushkin se rodio 6. lipnja 1799. godine u siromašnoj aristokratskoj obitelji. Naime njegov pradjed po majci bio je crni Etiopljanin, koji je u Rusiju stigao kao rob, ali je ubrzo postao usvojeno kumče Petra Velikog. Što se tiče njegovog školovanja, treba istaknuti kako je znanje stranih jezika razvijao među nižim slojevima društva. Školovao se u elitnoj gimnaziji u carskom selu.
Nakon što je završio školu, uputio se prema Sankt Peterburgu gdje se ubrzo uključio u politički život. Pored toga bio je aktivan i na tadašnjoj društvenoj sceni, a ljubovao je čak s dvije udane žene. Kada je pošta presrela njegovo pismo u kojem izjavljuje da je ateist, biva protjeran u sjeverni dio Rusije na seosko imanje svoje majke.
Nakon tog događaja počinje smirivanje bure u njegovu životu, ali ne zadugo. Naime 1829. upoznaje Nataliju Gončarevu s kojom se dvije godine kasnije i oženio. Vrlo brzo je proglašen dvorskim čovjekom, što ga je izrazito uvrijedilo, jer je smatrao kako je to napravljeno iz razloga da njegova žena može odlaziti na dvorske balove.
Tada je izazvao francuskog diplomatu D’Anthèsa na dvoboj zbog sumnje da je flertovao s njegovom suprugom. Tijekom dvoboja obojica su ranjeni, s tim da je Puškin bio smrtno ranjen. Odlučio je sebi skratiti muke, ali prije nego što je pucao ostavio je pismo prijateljima i ženi, kojoj je rekao da se može preudati za D’Anthèsa, ali neka pričeka da prođu dvije godine žalovanja. Ubio se 10. veljače 1837. godine, a pokopan je bez ikakvih ceremonija.