Yasser Arafat
Yaser Arafat rodio se 24. kolovoza 1929. godine u Kairu kao Abdel-Raouf Arafat al-Qudwa al Husseini. Rodio se u velikoj obitelji kao šesto od sedmero djece dobrostojećeg arapskog trgovca. Možemo reći kako je cijela obitelj bila ugledna, a s majčine strane imao je veze i s uglednom jeruzalemskom obitelji.
Nažalost dok je još bio dijete, ostao je bez majke nakon čega ga je otac smjestio kod strica u Jeruzalem, a koji je bio oženjen tako da mu je mogao priuštiti pravu obitelj sa oba roditelja. Unatoč tužnom djetinjstvu Arafat je uspio završiti školovanje.
Naime još kao mladić je studirao na kairskom Sveučilištu u razdoblju od 1952. do 1956. godine kada je nakon uspješnog školovanja uspio sreći zvanje inženjera građevine. Za vrijeme školovanja se priključio Muslimanskom bratstvu, a isto je tako obnašao dužnost predsjednika Saveza palestinskih studenata.
Pored školovanja uspio je odraditi vojni rok u Egipatskoj vojsci 1956. za vrijeme ratnih sukoba oko Sueza. Nakon odsluženja vojnog roka seli se u Kuvajt gdje je radio kao inženjer. Godine 1956. jedan je od osnivača Al Fatahe-ilegalne terorističke organizacije. Nakon što su su 1967. godine Arapi izgubili pojas Gaze, Golansku visoravan i Zapadnu obalu, sve se više okreću Arafatu.
Godine 1968. Arafat postaje predsejdnikom PLO-a (Palestinske oslobodilačke organizacije) koja je izvela tada najkrvavije napade na Izrael zbog čega je Arafat stekao status bešćutnog teroriste. Pored toga ne smijemo izostaviti tragičan događaj 1972. godine na Olimpijskim igrama u Münchenu kada je ubijeno jedanaest izraelskih natjecatelja od strane palestinskih terorista.
Vrlo brzo je došlo do raskola unutar PLO-a no unatoč tome Arafat je uspio zadržati položaj, a kasnije se čak uspio prozvati predsjednikom praktički nepostojeće plaestinske države. U to su vrijeme Arafat i jordanski kralj Hussein zatražili pomoć Amerike u cilju nagovaranja Izraela da pristane na sporazum o konfederaciji Jordana i palestinskih entiteta na Zapadnoj obali i pojasu Gaze. Kralj Hussein je uskoro prekinuo pregovore tvrdeći kako PLO odbija pristati na kompromis.
Uslijedio je period pokušaja uspostavljanja mira na ovom ratnom području, no unatoč brojnim naporima svako malo je dolazilo do ekskalacije sukoba. Arafat je umro 11. studenog 2004. godine.
Naime još kao mladić je studirao na kairskom Sveučilištu u razdoblju od 1952. do 1956. godine kada je nakon uspješnog školovanja uspio sreći zvanje inženjera građevine. Za vrijeme školovanja se priključio Muslimanskom bratstvu, a isto je tako obnašao dužnost predsjednika Saveza palestinskih studenata.
Pored školovanja uspio je odraditi vojni rok u Egipatskoj vojsci 1956. za vrijeme ratnih sukoba oko Sueza. Nakon odsluženja vojnog roka seli se u Kuvajt gdje je radio kao inženjer. Godine 1956. jedan je od osnivača Al Fatahe-ilegalne terorističke organizacije. Nakon što su su 1967. godine Arapi izgubili pojas Gaze, Golansku visoravan i Zapadnu obalu, sve se više okreću Arafatu.
Godine 1968. Arafat postaje predsejdnikom PLO-a (Palestinske oslobodilačke organizacije) koja je izvela tada najkrvavije napade na Izrael zbog čega je Arafat stekao status bešćutnog teroriste. Pored toga ne smijemo izostaviti tragičan događaj 1972. godine na Olimpijskim igrama u Münchenu kada je ubijeno jedanaest izraelskih natjecatelja od strane palestinskih terorista.
Vrlo brzo je došlo do raskola unutar PLO-a no unatoč tome Arafat je uspio zadržati položaj, a kasnije se čak uspio prozvati predsjednikom praktički nepostojeće plaestinske države. U to su vrijeme Arafat i jordanski kralj Hussein zatražili pomoć Amerike u cilju nagovaranja Izraela da pristane na sporazum o konfederaciji Jordana i palestinskih entiteta na Zapadnoj obali i pojasu Gaze. Kralj Hussein je uskoro prekinuo pregovore tvrdeći kako PLO odbija pristati na kompromis.
Uslijedio je period pokušaja uspostavljanja mira na ovom ratnom području, no unatoč brojnim naporima svako malo je dolazilo do ekskalacije sukoba. Arafat je umro 11. studenog 2004. godine.