Dalaj Lama

Dalaj Lama
Samu titulu je 1578. godine mongolski vladar Altan-kan udijelio Sonamu Gyatsou, poglavaru samostana Drepung, najistaknutijem lami u tadašnje vrijeme. Budući da se Sonam računao kao treća reinkarnacija te linije nasljedovanja, posthumno je titular udjeljena i njegovim prethodnicima.
Samo tibetanci vjeruju kako dalaj lama predstavlja jednu od reinkaranacija bodhisatve milosrđa Avalokitešvare. Radi se o zaista zanimljivom vjerovanju i običajima. Naime nakon smrti jednog dalaj lame visoki redovnici kreću u potragu za djetetom koje će proglasiti idućom reinkarnacijom linije dalaj lama. Zanimljivo je što ga otkrivaju tako što odabrano dijete prepoznaje predmete koji su pripadali umrlom dalaj lami.

Ako odabrano dijete prepozna određene predmete, tada ga odvode u Lhasu, gdje ga do odrasle dobi poučavaju ostali visoki lame. Normalno je da potraga za odabranim djetetom traje i po nekoliko godina. No pored dugogodišnje potrage, sam proces učenja isto tako traje neko vrijeme.

Sam izbor novog dalaj lame uvijek je praćen političkim unutarhijerarhijskim i izvanhijerarhijskim manipulacijama, a poznato je kako je njihova povijest oduvijek bila praćena brojnim sukobima svih neistomišljenika. Naime u borbama za vlast u vrhu tibetanske budističke hijerarhije bilo je ubijeno pet dalaj lama. U dijelom samostalnoj državi, a dijelom u autonomnoj jedinici u sastavu Kine, dalaj lame su imale i svjetovnu vlast.

Počevši sa petim dalaj lamom, pa sve do 14. Dalaj Lama je zime provodio u poznatoj palači Potala, a ljeta u palači Norbulingk. Međutim nakon neuspješnog ustanka 1959. godine, 14. dalaj lama potražio je utočište u Indiji, nakon čega je indijski premijer dopustio njemu i njegovim sljedbenicima da ostanu.

Dalaj Lama od tog trenutka živi u egzilu u Dharamsali, državi Madhya Pradesh u sjevernom dijelu Indije, gdje je uspostavljena središnja Tibetanska uprava, a pored toga tu su izbjeglice izgradile i otvorile mnoge škole i budističke hramove.