Gregor Mendel
1843. godine Mendel se zaredio u samostanu u gradu Brnu, uz poštivanje augustinijanskih pravila, a tom si je prilikom izabrao novo ime Gregor.
Mendela je isključivo zanimala biologija, točnije proces razmnožavanja kod biljaka i životinja. U to vrijeme ljudi nisu razumijeli zašto je sparivanje jedinki pojedinih biljaka i životinja u nekim slučajevima uspješno, a u nekima nije. Oni su se zapravo bavili kontroliranim uzgojem, a da nisu točno shvaćali mehanizme nasljeđivanja. Mendelovo shvaćanje uloge muškog i ženskog roditelja je značilo da roditelji imaju podjednake udjele u potomstvu, odnosno da svaki roditelj daje jednu jajnu stanicu te se one spajaju u oplođeno jaje - zigotu. Spolne stanice moraju nositi nasljedne informacije, ali nitko nije bio potpuno siguran kako su te informacije tamo uopće došle.
Mendel je međusobno oprašivao biljke koje su se razlikovale po određenim osobinama. Na grašku je testirao zašto kod biljki različitog izgleda izostaju određene osobine. Naime, križanjem takvih biljaka nastaju hibridi. Kod hibridnih potomaka osobine oba roditelja ponekad izostanu, ali se zato pojave u kasnijim generacijama. Mendel se zapravo zapitao što je uzrok tome i pokušao istražiti ako postoji neki prepoznatljiv sustav po kojem se to događa. Možemo reći da se bavio istraživanjem nasljednih osobina kod biljaka.
On je pratio određene osobine graška 8 godina, točnije 30.000 jedinki, a ne cjelokupnu biljku. Uz pomoć matematičkih formula je nastojao otkriti pravila po kojima se osobine nasljeđuju. Isključivo iz tog razloga znanstvenik Mendel je poznat kao prvi statističar. On se bavio proučavanjem i analizom brojčanih podataka prilikom interpretacije rezultata istraživanja.
Rezultate svoga rada Mendel je objavio u obliku znanstvenog članka pod nazivom Eksperimenti u hibridizaciji biljaka (Versuche ûber Pflanzenhybriden) u malom znanstvenom časopisu Prirodoslovnog društva iz Brna 1866. godine. Njegov uporan i temeljit rad bio je priznat tek nakon 16 godina od njegove smrti.
Hugo de Vries, nizozemski istraživač je također započeo raditi razne pokuse, a nije znao za postojanje Mendela. Njegovi su pokusi dali isti rezultat kao Mendelovi. Kada je Vries htjeo objaviti svoje istraživanje, prilikom proučavanja literature naišao je na Mendelov članak, dok su istovremeno druga dva istraživača Caral Correns u Njemačkoj i Erich von Tschermak u Austriji otkrila Mendelov rad. No, tek je četvrti istraživač, William Bateson prvi prizano Mendelov rad u znanstvenom svijetu, pa je tako 1906. godine skovao naziv genetika za novu znanost jer je smatrao kako su Mendelovi zakoni bili kamen temeljac za početak proučavanja genetike.