Stanko Vraz
Dakle, bio je prvi Hrvat koji je za život počeo zarađivati kao pisac, a pisao je pjesme i putopise te prikupljao narodne pjesme.
Godine 1842. zajedno s Vukotinovićem i Rakovcem izdaje kritički časopis “Kolo”. U kritici koju je često znao iznositi, često se borio za europske kriterije i naravno protiv diletantizma, a za književno stvaranje neprekidno se oslanjao na tekovine narodne i slavenske književnosti.
Najvrednijim dijelom njegova rada smatra se ljubavna lirika, a kao pjesnik “Đulabija” i niza sonata poznatijih kao “Sanak i istina”, u hrvatsku liriku unio je svjež, lak i nepatvoren izraz, nasuprot deklamacijama i retorici, što je prevladavalo u pjesmama većine iliraca. U svojim je satirama često znao ismijavati nedostatke društvenog i književnog života, prije svega utilitarizam i diletantizam po njemu patetičnih tamburaša i budničara. Njegova je ilirika bila prožeta romantičnom erotikom u stilu i modi njegova doba, posvećena imaginariom ljubavnih ideala.
Stanko Vraz rodio se 30. lipnja 1810. u Cerovcu, a njegovo književno djelovanje slobodno možemo svrstati u period romantizma. Romantizam se smatra umjetničkim pravcem koji se javlja krajem 18. stoljeća koji dostiže vrhunac od 1820. – 1850. Smatra se da se javio kao reakcija na ideologiju i umjetnost prethodnog razdoblja klasicizma, nasuprot kojoj ističe potpunu slobodu mašte, invencije i tematike, suprostavljajući se svim oblicima normiranog stvaralaštva. Razni događaju uvjetovali su da se romantizam javi kao opći kulturni pokret zbog Francuske revolucije i pada Napoleona. Od svih područja zahvatio je i književnost, a tu treba posebno izdvojiti Stanka Vraza koji je u svoju poeziju unio mnogo iskrenih i osobnih trenutaka koji variraju od vedrih stihova do sumornih motiva.
Umro je 20. svibnja 1851. godine u Zagrebu.
Najvrednijim dijelom njegova rada smatra se ljubavna lirika, a kao pjesnik “Đulabija” i niza sonata poznatijih kao “Sanak i istina”, u hrvatsku liriku unio je svjež, lak i nepatvoren izraz, nasuprot deklamacijama i retorici, što je prevladavalo u pjesmama većine iliraca. U svojim je satirama često znao ismijavati nedostatke društvenog i književnog života, prije svega utilitarizam i diletantizam po njemu patetičnih tamburaša i budničara. Njegova je ilirika bila prožeta romantičnom erotikom u stilu i modi njegova doba, posvećena imaginariom ljubavnih ideala.
Stanko Vraz rodio se 30. lipnja 1810. u Cerovcu, a njegovo književno djelovanje slobodno možemo svrstati u period romantizma. Romantizam se smatra umjetničkim pravcem koji se javlja krajem 18. stoljeća koji dostiže vrhunac od 1820. – 1850. Smatra se da se javio kao reakcija na ideologiju i umjetnost prethodnog razdoblja klasicizma, nasuprot kojoj ističe potpunu slobodu mašte, invencije i tematike, suprostavljajući se svim oblicima normiranog stvaralaštva. Razni događaju uvjetovali su da se romantizam javi kao opći kulturni pokret zbog Francuske revolucije i pada Napoleona. Od svih područja zahvatio je i književnost, a tu treba posebno izdvojiti Stanka Vraza koji je u svoju poeziju unio mnogo iskrenih i osobnih trenutaka koji variraju od vedrih stihova do sumornih motiva.
Umro je 20. svibnja 1851. godine u Zagrebu.